Projekti i programi diljem cijele Istre kojima se premošćuje tišina (22.03.2016.)

Glas Istre, 22.03.2016. broj 80. (Piše Kristina Flegar)

 

Projekti i programi diljem cijele Istre kojima se premošćuje tišina

U pripremi je multimedijalni prikaz 68 godina rada udruge koja široj zajednici želi na zanimljiv način ukazati na postojanje osoba s oštećenim sluhom, na probleme s kojima se oni susreću u svakodnevnom životu, ali i na mnogobrojne aktivnosti kojima se uspješno bave.

Pula-U svojoj 68. godini postojanja, Udruga gluhih i nagluhih Istarske županije priprema multimedijalni prikaz dosadašnjeg rada, koji planira predstaviti diljem Istre. To nije njen jedini, ali je najnoviji i najizazovniji projekt, za čije se ostvarenje kandidirala na natječaje za dodjelu sredstava u gradovima Rovinju, Poreču, Umagu, Pazinu, Buzetu, i Labinu. S njim i drugim aktivnostima udruge upoznale su nas predsjednica Svetlana Cukerić, tajnica Vesna Kordić Popovski i
službena tumačica znakovnog jezika Marija Radović.

Senzibilizirati širu zajednicu

Naša intencija je senzibilizirati širu zajednicu i na zanimljiv joj način ukazati na postojanje osoba s oštećenim sluhom, na probleme s kojima se one susreću u svakodnevnom životu, ali i na mnogobrojne aktivnosti kojima se uspješno bave. Zbog nerazumijevanja u komunikaciji, gluhe i nagluhe osobe najčešće su zatvorene, okrenute sebi i uskoj sredini koju poznaju. Mi ih želimo potaknuti da izađu iz svog oklopa, reći im da je naša udruga aktivna i da nam se mogu javiti s bilo kojom potrebom, problemom ili idejom, kazala je Kordić Popovski.

Multimedijalni prikaz će uključivati brojne dokumente i fotografije skenirane na panoima te izložbu povijesne literature i tehničkih
uređaja, sportskih nagrada i ukrasnih predmeta koje članovi izrađuju u kreativnim radionicama, dokumentarni film o aktivnostima udruge i predavanja o komunikaciji s osobama oštećenog sluha. Za njegovu je pripremu u velikoj mjeri zaslužna nedavno diplomirana profesorica povijesti Dina Ivas, zaposlena u udruzi na godinu dana u sklopu programa stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, koja je uključila svoje prijatelje i poznanike, umjetnike i kreativce.

Među novostima je i projekt “Premostimo tišinu” za prevladavanje komunikacijske barijere, koji je udruga zajedno s Medicinskom školom Pula, nakon potpisivanja ugovora o suradnji krajem prošle godine, izradila i kandidirala za financiranje na natječaj Istarske županije. Ukoliko odgovor Županije bude pozitivan, udruga će za srednjoškolce – buduće zdravstvene djelatnike i njihove profesore organizirati tečajeve hrvatskog znakovnog jezika i edukaciju o kodeksu ponašanja prema osobama oštećenog sluha, dok će Medicinska škola prirediti za članove udruge predavanja iz područja zdravstva.

– Prezentacije i predavanja o kodeksu ponašanja u školi sam održala već dvaput i jako su dobro prihvaćena. U komunikaciji s osobama oštećenog sluha važan je individualan pristup, uspostaviti kontakt očima, koncentrirati se na obostrano razumijevanje i biti strpljiv. Većina takvih osoba zna čitati s usana, pa je osnovno govoriti polako i razgovijetno, pazeći na osvjetljenje lica, objasnila je Cukerić, napominjući i da su srednjoškolci nedavno članovima udruge pričali o respiratornim bolestima i izmjerili im tlak i šećer u krvi.

Cukerić je istaknula i da, nažalost, još uvijek postoje brojne predrasude prema osobama s oštećenim sluhom, međutim, one su jednako sposobne i aktivne kao čujeći.

Znakovni jezik kao jezik manjine

Jedina je razlika u načinu komunikacije. Stoga ih posebno veseli da je prošle godine Zakonom o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba, znakovni jezik priznat kao jezik manjine. To znači, kako je objasnila, da znakovni jezik imaju pravo koristiti kao službeno sredstvo komunikacije u svakodnevnom životu. Primjenu tog
zakona olakšava im službena tumačica Marija Radović, zaposlena u sklopu programa “Tumač znakovnog jezika – podrška u prevladavanju komunikacijske barijere”, zahvaljujući sredstvima koja je udruzi za ovu godinu prvi put dodijelilo Ministarstvo socijalne politike i mladih (u prethodne dvije godine je to omogućavala Istarska županija).

– Na raspolaganju sam svima kojima je to potrebno kad odlaze liječniku, koriste usluge javnog bilježnika, “rješavaju nešto” na sudu, u banci, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje ili bilo gdje drugdje. Onima koji čuju je vjerojatno teško i zamisliti gdje je sve potrebna takva spona između gluhih i čujućih, kazala je Radović.

Trenutno su vrlo angažirani na usklađivanju s novim Zakonom o tjelesnom oštećenju za gluhe osobe, kojim gluhe i nagluhe osobe
dobivaju pravo na priznavanje stopostotnog tjelesnog oštećenja. Članovi sve potrebne dokumente trebaju donijeti u udrugu koja će ih proslijediti nadležnima za procjenu.

Udruga organizira i tečajeve hrvatskog znakovnog jezika, koje je od 2003. godine prošlo tristotinjak osoba – liječnika i medicinskih sestara, učitelja, profesora, odgajatelja, djelatnica centara za socijalnu skrb, studenata, umjetnika i drugih građana. Posljednji je takav tečaj od 40 nastavnih sati održan lani, uz sufinanciranje Hrvatske banke za obnovu i razvoj, a uspješno ga je završilo 15 osoba. Zainteresirani se i dalje javljaju, kazala je Cukerić, a novu će priliku za učenje dobiti kad udruga uspije osigurati sredstva, o čemu će biti pravovremeno obaviješteni. Tečajeve vode tumači David Laginja i Lorena Benčić.

Financije su uvijek taj ograničavajući čimbenik za rad udruge koja opstaje isključivo na osnovu projekata koje kandidira na natječaje općina i gradova, Županije, ministarstava i drugih, rekla je Kordić Popovski.

– Nije nimalo lako ostvarivati planirano kad ne znate s kolikim ćete financijama raspolagati. Ove godine je to posebno zahtjevno, budući da su zbog novog načina financiranja udruga natječaji raspisani tek nedavno, a ishod ćemo znati u svibnju i lipnju. Jedina sredstva na koja zasad sa sigurnošću možemo računati su ona od članarine te od Ministarstva socijalne politike i mladih, kojima je omogućen rad službene tumačice i, već sedmu godinu za redom, još dvoje tumača angažiranih za podršku u nastavi i vannastavnim aktivnostima za dvoje učenika u Puli i Pazinu. Za sve ostalo s neizvjesnošću čekamo odgovor, kazala je.

Volontiranje širi aktivnosti

Udruga, inače, broji stotinjak članova (među kojima je najstarija 89-godišnja Elvira Ivančić) od kojih zaposleni godišnje plaćaju sto kuna, nezaposleni 58, umirovljenici 86, a svi oni koji dolaze izvan Pule 50. Kordić Popovski je dodala i da su se prvi put Gradu Puli javili sa zahtjevom za “pokrivanje” troškova hladnog pogona, što uključuje najam prostora, za koji Gradu godišnje plaćaju nešto više od dvije tisuće kuna, struju i vodu, naknadu za tajnicu koja sad radi volonterski te druge troškove izvan projekata.

Priliku za uključivanje u svoj rad volontera dobili su zapošljavanjem Dine Ivas, kojoj su omogućili edukaciju u organizaciji
udruga za razvoj civilnog društva SMART – Volonterski centar Rijeka. Prva volonterka u udruzi bila je Jasmina Matošević, izuzetno sposobna i motivirana slabovidna djevojka koja je radila kao tumačica s osnovcima. Nakon toga, putem Volonterskog centra Istre u udrugu je došla Novigrađanka Ines Orčik, koja s velikim uspjehom i puno pozitivne energije vodi rekreaciju te Puležanka Mirjana Vojković koja ovih dana kreće s osnovama joge.

Među popularnim su radionicama one za jačanje socijalnih vještina i kreativno izražavanje, u kojima nastaju ukrasni predmeti za
Uskrs i Božić te za ukrašavanje izloga. Radionice vodi Mara Babić, a u posljednje vrijeme i član Ivica Martinko. Maštovite će rukotvorine i ove godine biti izložene na štandu na tržnici, koji je udruzi u povodu uskršnjih blagdana dodijelio Grad Pula, i to od 20 do 25 ožujka. Građani će imati prigodu razgledati i dobiti ih te dobrotvornim prilozima podržati rad udruge.